IPv6 vs IPv4 Trebate li se brinuti (ili raditi nešto) kao korisnika? [MakeUseOf objašnjava]

U novije vrijeme dosta se pričalo o prelasku na IPv6 i kako će to donijeti puno koristi Internetu. Ali ovo “vijesti” neprestano se ponavlja, jer uvijek postoji povremeni post koji pokušava gurnuti Internet na IPv6 protokol. Zašto se ova tema ponavlja, pitate? Prvenstveno zato što je prijelaz na novi protokol vrlo spor.

Međutim, da li vam je stvarno važno ide li tranzicija polako ili ne? Trebate li uopće brinuti? Zašto je IPv6 ionako bolji od IPv4, osim toga 6 je veći od 4? U slučaju da se sebi niste postavljali ovakva pitanja, sada je najbolje vrijeme za početak.

Lekcija iz povijesti

Hoćemo li se prošetati niz memorijsku stazu? Vratimo se još prije nego što sam se rodio - točnije 1980-ih - tamo gdje se razvija i provodi okvir interneta koji danas poznajemo i volimo. IP protokol, za one koji ne znaju, glavni je protokol zbog kojeg, uz ostale usluge, Internet radi. Protokol postavlja cijeli sustav IP adresa i prijenos podataka. IPv4 samo je jedna revizija tog protokola, koja je postala de facto standard 1981. godine i koristi se od tada.

Tada, programeri nisu mogli ni sanjati o tome koliko će ljudi danas koristiti Internet, pa su odlučili koristiti 32-bitnu IP adresu koja bi dala ukupno 4.294.967.296 različitih adresa prije nego što se sustav potpuno učita. , To je djelovalo sjajno u doba dana i mnogo godina nakon toga, ali ne više.

Otkako je upotreba interneta naglo skočila jednostavnim usvajanjem i izumom pametnog telefona koji se troši podataka, te se dostupne adrese brzo popunjavaju. U stvari, dok govorimo da danas nema više IPv4 adresa, a mi se možemo povezati samo na Internet zbog nekih vrlo kompliciranih stvari koje ISP-ovi privremeno rade. Predviđajući ovaj problem, programeri su započeli s radom i objavili specifikaciju IPv6 u prosincu 1998. godine.

Ova verzija protokola, uz ostale nove značajke, uključuje podršku za do 340.282.366.920.938.463.463.374.607.431.768.211.456 različite adrese pomoću 128-bitnog sustava. Ne znam ni kako izgovoriti taj broj pomoću pravih riječi. Jednostavno rečeno, bit će više nego dovoljno adresa dok ne nađemo vanzemaljski život i pozovemo ih da koriste naš Internet.

Gdje smo danas?

Sad, primijetite kada je objavljena specifikacija IPv6 - prosinac 1998. 14 godina kasnije, oko 99% interneta i dalje koristi preopterećeni IPv4 protokol. Napredak je malo spor, zar ne mislite? Ali to nije ni najgori dio. Iako davatelji internetskih i svjetskih web stranica polako prelaze na IPv6, ISP-ovi će i dalje morati provoditi svoje rješenje kako bi korisnici još uvijek mogli pristupiti svim web stranicama, bez obzira na to jesu li još promijenili ili nisu. Ovo rješavanje ne prolazi bez nekoliko problema.

Zašto ne prelazi na IPv6 boli vas

U osnovi, davatelji internetskih usluga trebaju napraviti sloj apstrakcije koji će ići između Interneta i vas, korisnika. Taj je sloj apstrakcije malo izbirljiv, jer kada komunicirate s web mjesta ili usluge IPv6 (i stoga zahtijeva korištenje sloja apstrakcije), imat ćete problem s portovima. Otvori Otvori rutera i njihove sigurnosne posljedice [Objasnjena tehnologija] Otvoreni otvori usmjerivača i njihove sigurnosne implikacije [Objasnjena tehnologija], u slučaju da ne znate, jednostavno su malo “vrata” na vašem računalu ili poslužitelju, gdje svaka vrata vode ispravan program na računalu za rad s podacima, međutim to mora. Sa slojem apstrakcije, usmjeravanje vrata postaje malo pojednostavljeno i začepljuje se vrlo lako.

Na primjer, ako koristite uslugu poput Google Maps koja zahtijeva više portova, bit će vam dobro. No ako dva sustava u istoj kući pokušaju pristupiti Google Maps, neće raditi za jedan od dva sustava jer drugi sustav koristi potrebne priključke.

Sloj apstrakcije također može postati pitanje sigurnosti, jer je jedna IP adresa koju dobijete putem sloja apstrakcije odgovorna za više računala, tako uspješni hakeri. Koja je razlika između dobrog hakera i lošeg hakera? [Mišljenje] Kakva je razlika između dobrog hakera i lošeg hakera? [Mišljenje] S vremena na vrijeme u vijestima čujemo nešto o hakerima kako skidaju stranice, iskorištavaju mnoštvo programa ili prijete da će se probiti na područja visoke sigurnosti gdje im ne bi smjeli pripadati. Ali, ako… može pristupiti većem broju računala s samo jednom IP adresom. IP adrese dijele s blokom kuća teško će odrediti odakle dolazi određeni promet, poput ilegalnih bujica.

Druga mogućnost umjesto sloja apstrakcije je pokretanje oba protokola istovremeno i prevođenje prometa između njih. Iako bi to radilo, stvorilo bi dodatni stres za vaše davatelje internetskih usluga i dodalo latenciju vašoj vezi, što može frustrirati ne samo igrače, već i većinu korisnika..

Zaključak

Da sumiram i odgovorim na pitanje: treba li brinuti o IPv6 kao korisniku? Apsolutno! Ne samo da je prijelaz na ažurirani protokol dugo kasnio, već postaje i prijeko potreban da bismo mogli nastaviti uživati ​​u lijepo radnom Internetu. Slobodno pišite, nazovite ili predajte molbe svom davatelju internetskih usluga da naprave prekidač u nadi da će ih to motivirati. Hoću reći, morat će to učiniti u nekom trenutku, pa zašto ne sada kada nam treba više nego ikad? Ako odgovore rekavši da je to u ovom trenutku previše teško, možda uopće ne bi trebali formirati davatelja internetskih usluga.

Ako želite saznati više o tome što čini Internet, pogledajte jedan od naših vodiča o temi ovdje na MakeUseOf!

Kakve su vaše misli o IPv6? Zašto ljudi tako sporo polažu prijelaz i što bi drugo moglo pomoći ubrzanju procesa? Javite nam se u komentarima!

Kreditna slika: Internetska pozadina s binarnim kodom preko Shutterstock-a, Xeni Jardin, Jesper Rønn-Jensen